Tēnā tātou katoa,

He tika hoki kia mihi atu ki a rātou kua wehe atu ki te pō, rātou katoa kua kapo i te rika kaha o aituā, ā, rātou hoki i mate i kā pakaka nui o te ao, te tini me te mano o Kāi Tātou te iwi Māori i hikahika rā i kā motu kē o te ao, e pōua mā, e tāua mā, haere atu rā, haere atu rā, moe mai rā i te manaakitaka o ō koutou atua. Ki a Monty kōrua ko Rangi, haere atu rā e kā rakatira, moe mai, okioki mai, e kore rawa kōrua e warewaretia. Nō reira, waiho rātou ki a rātou, ko tātou ki a tātou, tēnā anō tātou katoa.

Ka roa haere kā rā, ka huri kā whakaaro ki te māra kai. Ka mōhiotia he raumati kai te haere mai. Ka huri ki kā kō, ka haere ki te rapu i kā kirikiri, kia pai ai te oneone. Kua tere hoki te inaka, kua haoa mai i kā kutu awa. Mauri ora ki a tātou.

Iaean Cranwell and his whānau travelled to the Sunshine Coast, Australia along with over 550 kaihoe from New Zealand, to compete in the 17th IVF 2016 World Elite and Club Waka Ama Sprint Championships held in May. Joining Iaean were Adrian Tukaki and Craig Pauling from Te Taumutu, who competed with Aoraki Matatū from Te Waka Pounamu in the Masters Men 40 V6 and V12.

Having qualified first in their section at the New Zealand nationals earlier in the year, Aoraki Matatū were in a good position to place in the medals, with Tahiti being the main team to beat. Combining with Auckland based team, Pineula Hoe, who had placed second (behind Aoraki Matatū) at nationals, they formed Pineula Matatū for the Masters Men 40 V12 races.

Their first and most successful race was the 500m, coming in second qualifier after the heats behind an awesome Tahitian team. Pineula Matatū knew they would have to improve to be able to beat the Tahitians. Having had few opportunities to practice together over the months, the dedication and focus of the two teams paid off. Getting a good start in the finals, Pineula Matatū managed to hold off both Tahiti and New Caledonia to claim the gold medal. Iaean and Aoraki Matatū went on to win silver medals in both the Masters Men 40 V6 500m and 1000m. Sadly they had won the finals of the V6 500m only to have it voided due to a judges error and had to re-race at the end of the day. Capitalising on this, their old foe Tahiti unfortunately shut Aoraki Matatū out of the gold.

Iaean also had the privilege of watching his nephew, Kiliona Tamati-Tupa’i, who he and team mates of Aoraki Matatū had mentored – win gold in the Junior Men 18 V12 500m. Aoraki Matatū performed “Tēnei te Ruru” following Kiliona’s medal ceremony. Naturally Kiliona and his whānau returned the honour to Aoraki Matatū following the Master Men V12 500m medal ceremonies.

This is the first year New Zealand has excelled in a competition normally dominated by Tahiti, Hawai’i and New Caledonia. New Zealand topped the medal table winning a total of 79 medals, 30 Gold, 27 Silver, 22 Bronze. Promoting hauora, whakawhanaukataka, te reo me ōna tikaka, it’s no wonder Waka Ama popularity is growing stronger within Māori communities. Iaean’s goal for the future (following a well-deserved rest) is to start training to gain a place at the next nationals of course.

Members of Aoraki Matatū with whānau.

Members of Aoraki Matatū with whānau.

Iaean and whānau.

Iaean and whānau.

Tēnā tātou katoa,
Mātahi a te tau ko te timataka, ka haea a Matariki, a Puaka, wheriko ana i te pō atarau. Ka puta te hā o Makariri, anō ko te paoa i te hau e! Kua tae mai te wā o mākeremumu hupe tautau me te kohu, me te kōpaka hoki. Ko te tūmanako, e whāroaroa ana koutou i mua i te ahi muramura, kaore kē i te ngaua e Hinetakurua. Nei rā te mihi kau atu ki a koutou me ō koutou whānau kua horahia i kā pākihi whakatekateka o Waitaha, kai raro i te maru o Aoraki matatū.
Mauri ora ki a tātou

Updating contact details

Please contact the rūnanga at [email protected] if your contact details have changed since registering with the rūnanga.

Tēnā tātou katoa,
Tini whetū ki te raki, mau tonu, mau tonu. Whatu karokaro ai te tākata, karo noa, karo noa, ka oti atu. Nei te mihi ki a rātou kā manu pirau a Tāne, kātahi anō ka riro i te rika kaha o aituā, nō reira koutou rā, moe mai rā, okioki mai rā. Ko kā rau o Tūpōuri, ko karo, ko karakahia e Tahu Kumea, ko karakahia e Tahu Whakairo, e kā mātaka o te mahi tītī, e kā kaiwhakatere o te moana, hoea, hoea te waka. Ka tāhuri te ihu o tōku waka ki a tātou kā konohi o rātou, tātou kua pae mai nei i te taiao, tēnā koutou i ruka anō i ō koutou āhuataka maha.

Kua irika kā tuna i kā whata, kua pae kā kūmara ki te rua, kua tahuri ki te whakatikatika i kā whare mō te hōtoke. Kua huri te tae o te hua karaka, kua maoa kā kākano o kā rākau o te kaherehere, kua mōmona hoki kā manu. Ka huri ōna tākata mōhio o te iwi ki kā rāwekeweke me kā tāhere mō te patu manu. Mauri ora ki a tātou.

Tēnā tātou katoa,
He tika hoki kia mihi atu ki a rātou kua wehe atu ki te pō, rātou katoa kua kapo i te rika kaha o aituā, ā, rātou hoki i mate i kā pakaka nui o te ao, te tini me te mano o Kāi Tātou te iwi Māori i hikahika rā i kā motu kē o te ao, e poua mā, e taua mā, haere atu rā, haere atu rā, moe mai rā i te manaakitaka o ō koutou atua. Nō reira, waiho rātou ki a rātou, ko tātou ki a tātou, tēnā anō tātou katoa. Mauri ora ki a tātou.

Tēnā tātou katoa, ki a rātou kua haere ki tua o te tatau pounamu, rātou kua karakahia e Tahu Kumea, e Tahu Whakairo, ka rere a waikamo, ka heke a hupe, ka hotu kā tauwharewhare o te manawa. Ripo rawa te aroha mō te mōtoi a Huikai, a Tūtehuarewa kua riro ki te rika o Aituā. Kua hoki ia ki tō tātou Ūkaipō, nō reira okioki atu rā e te ika pounamu Linda. Koutou te huka mate, haere, haere, haere atu rā. Rātou ki a rātou, tātou kā waihotaka o rātou mā, ki a tātou, tēnā rā tātou katoa.

Nei rā te owha ki a koutou mō te tau hou. Ko ō mātou tūmanako, kia tutuki i ō koutou wawata, i ō koutou moemoeā mō tēnei tau. Ko te tōmina ia kei te ora rawa atu koutou katoa, ā, i whai wā hoki koutou ki te pāinaina i kā hihi o Mauru, kia pakapaka nei te kiri. Mauri ora ki a tātou.

Change of address

If you have moved recently and changed your address can you please update the Wairewa Rūnanga office, along with Te Rūnanga o Ngāi Tahu office, so we can keep in touch with you all. This would be much appreciated.

Hui rūnanga

  • 2 April
  • 12 June (5 June Queen’s Birthday Weekend)
  • 7 August.

Call for a meeting of owners

Our dad, George Skipper passed away last August and we are in the process of sorting out his affairs.

Listed below are the addresses for blocks of lands that he leased as owner and/or trustee.

The Māori Land Court has advised a meeting of owners should take place in order for the owners to make decisions about who the new trustees should be and whether or not they will continue to lease the lands and to whom.

  • 17 Wairewa Pa Road
  • 4375 Chch Akaroa Road
  • 4343 Chch Akaroa Road
  • 4341 Chch Akaroa Road
  • 21 Wairewa Pa Road

We are hoping to reach as many whānau as possible, because unfortunately we do not have many of their contact details. Ngā mihi, the Skipper whānau.

Fun at whānau day

My great-moko, Ihaka Hirama and my moko, Furn Kiriau enjoying the indoor pool at Jelly Park at the
Te Rūnanga o Ngāi Tahu whānau day held on Sunday 31 January. Nā Liz Maaka.

Ihaka Hirama and Furn Kiriau

Tēnā tātou katoa, he tika kia mihi atu ki a rātou kua wehe atu ki te pō, rātou katoa kua kapo i te rika kaha o aituā, ā, rātou hoki i mate i kā pakaka nui o te ao, te tini me te mano o Kāi Tātou te iwi Māori i hikahika rā i kā motu kē o te ao, e pōua mā, e tāua mā, haere atu rā, haere atu rā, moe mai rā i te manaakitaka o ō koutou atua. Nā reira e te uri o Tāne Rore hoake rā i tō waka, e kore rawa e warewaretia. Nō reira, waiho rātou ki a rātou, ko tātou ki a tātou, tānā anō tātou katoa.

Kua tīmata te harakeke ki te puāwai, ka muia i konei e te tūī me te korimako. Kua takatī te whānau ki te whakakī i kā whata kai, kā waka tio i ēnei rā, ki te kai, ki te mīti, ki te mātaitai, hai whākai i kā whanauka i kā rā o kā hararei. Kua whakarauawatia kā waka mō kā haere ki tāwhiti. I ēnei rā kua rapua he taea hou, he tiwhikete ora mō kā motokā.

Heoti anō kua piri anō a Hine Raumati ki a Tama nui te Rā, kua wera anō kā raki, ā, kāore e roa ka tau mai anō ka waewae o Hana Kōkō ki ia whare hai mihi mō te Kirihimete. Kia pai te Kirihimete, kia pai hoki te tau hōu, ā, ko kā manaakitaka o kā atua ki a tātou katoa i kā hararei nei. Mauri ora ki a tātou.

Ngā mate

Again the mist descended on Te Upoko o Tahumatā and Te Rōpūake wept silently for her mokopuna George Skipper, who sadly passed away during the past month.

Uncle George will be missed at Poranui where he was well known for rama tuna skills. Our thoughts and prayers go to the Skipper/Kipa whānau and to all our whānau who may have lost a loved one this month.

Nō reira he aha te hau e pupuri nei, he hau nō te whare a Tūkainanapia, he hau e kawe mai nei te karaka a Tahu Kumea, a Tahu Whakairo, ā, ko te hau kaitakata tēnei hau kōheki, hitaratara tōku kiri i te rere o tēnei hau, nei te kākau mahara e taki tou mō koutou. Kāore hoki te aroha e kaikinikini i au, ka timu te tai ki hea? Ā ki Poranui, e rere ana ki te moana. Tāria roa, tē pari mai i waiho mokemoke mai, me he tōroa tīkapa e hāro ana e te Upoko o Tahumatā, tē hoki mai.

He maimai aroha

This Matariki has not be an easy one with the loss of so many loved ones near and far. Our heartfelt aroha is extended to all our whānau who have lost a loved one over the past months especially the Robinson, Bunker, Simon-Maaka and Kuruwaka whānau.

Wairewa Rūnanga extends our prayers to those who are currently sick that they may soon recover.

Nō reira he aha te hau e pupuri nei, he hau nō te whare a Tūkainanapia, he hau e kawe mai nei te karaka a Tahu Kumeroa, a Tahu Whakairo, ā ko te hau kaitakata tēnei hau kōheki, hitaratara tōku kiri i te rere a tēnei hau, nei te kakau mahara e taki tou mō koutou. Kāore e hoki te aroha e kaikinikini i au, ka timu te tai ki hea? Ā ki Poranui, e rere ana ki te moana. Tāria roa, tē pari mai i waiho mokemoke mai, me he tōroa tīkapa e haroa ana e te Upoko o Tahumataa, tē hoki mai. [Read more…]

Tēnā tātou katoa, tini whetū ki te raki, mau tonu, mau tonu. Whatu karokaro ai te takata, karo noa, karo noa, ka oti atu. Nei te mihi ki a rātou kā manu pirau a Tāne, kātahi anō ka riro i te rika kaha o aituā, nō reira koutou rā, moe mai rā, okioki mai rā. Ki a Taua Nancy Robinson haere atu rā e te whatu kura o Takaroa, moe mai, okioki mai, e kore rawa koe e warewaretia. Ka tāhuri te ihu o tōku waka ki a tātou kā konohi o rātou, tātou kua pae mai nei i te tae ao, tēnā koutou i ruka anō i ō koutou āhuataka maha. [Read more…]

Tēnā tātou katoa,
E ara rā, e ara rā, e ara i te karaka a Matariki i tīwaha e Anō ko te marama kua karo, kua ara anō. Auē te mamae e haehae ana i te manawa. Nā reira tākina te kupu tuatahi ki te Aitaka-a-Matariki, koutou i whakakopa kōpiopio i te karaka a Tahukumea a Tahuwhakairo ki te tauawhi a tāua mā, a pōua mā. Pūkatokato tou ana tō iwi, auē he marama ka roku i te pae. Moe mai rā koutou i te aroaro hā o te Ruka Rawa, māna koutou e manaaki, e tiaki. [Read more…]

Tēnā tātou katoa,
He tika hoki kia mihi atu ki a rātou kua wehe atu ki te pō, rātou katoa kua kapo i te rika kaha o aituā, ā, rātou hoki i mate i kā pakaka nui o te ao, te tini me te mano o Kāi Tātou te iwi Māori i hikahika rā i kā motu kē o te ao, e pōua mā, e tāua mā, haere atu rā, haere atu rā, moe mai rā i te manaakitaka o ō koutou atua. Ki a Rakiihia, haere atu rā e te rakatira, moe mai, okioki mai, e kore rawa koe e warewaretia. Nō reira, waiho rātou ki a rātou, ko tātou ki a tātou, tēnā anō tātou katoa. [Read more…]

Kua tae mai te tau hou. Ka noho tahi te iwi i te taha o te ahi i kā pō roroa. Ko te eaka o Puaka i te rāwhiti te tohu o te tau hou. Ka takihia kā mate o te tau tawhito, ka pōwhiritia hoki te tau hou. Kā hurika wāhaka, kā mahi, me kā karakia he whakamaharataka ki kā tikaka tuku iho, hai hāpai i tā tātou noho ināianei. Tēnei arohanui he titiro ki te rawakore, me ō rātou hiahia i ruka i te kākau māhaki, kia kauraka hoki e whakawā i a rātou. Ekari me āwhina, he tuku mihi atu, he whakaaro nui ki a rātou. Ka kitea a Puaka, ka rere te kanakana. Mauri ora ki a tātou. [Read more…]

Mauri ora ki a tātou katoa,
Tini whetū ki te raki, mau tonu, mau tonu. Whatu karokaro ai te tākata, karo noa, karo noa, ka oti atu. Nei te mihi ki a rātou kā manu pīrau a Tāne, kātahi anō ka riro i te rika kaha o aituā, nō reira koutou rā, moe mai rā, okioki mai rā. Ka tāhuri te ihu o tōku waka ki a tātou kā konohi o rātou, tātou kua pae mai nei i te tae ao, tēnā koutou i ruka anō i ō koutou āhuataka maha.

Ka karo haere te mahana, me whakanui te mareretaka. He nui te tuku marere i te kai, i tētahi wā, rawa rānei ki te rawakore, pērā i a Rehua, te atua o te marere. Ko tētahi tikaka tuku iho ko te manuhiri tae mai ki a koe i ruka i te mōhio, kāore rānei, ko te mea nui kia hoatu he inu tī, he kai rānei, ahakoa he iti ō kai. Manaaki tētahi ki tētahi. [Read more…]

E aku nui kai kā tōpito o te motu, tātou katoa te kotahi o Tahu Pōtiki, nei te mihi kau atu, tēnā rā tātou katoa.

Ki a rātou kua haere ki tua o te tatau pounamu, rātou kua karakahia e Tahu Kumea, e Tahu Whakairo, ka rere a waikamo, ka heke a hupe, ka hotu i kā tauwharewhare o te manawa. Koutou te huka mate, haere, haere, haere atu rā. Rātou ki a rātou, tātou kā waihotaka o rātou mā, ki a tātou, tēnā rā tātou katoa.

Mā te whakaarotahi i ia whakatupuraka ka puta kā pūkeka auahataka ki te taiohi. Ka roko ana te taiohi i kā kōrero pakiwaitara, pūrākau tuku iho a ō rātou tūpuna, kua kite rātou i kā tauira kai te hora mō ō rātou ao. [Read more…]

Memataka – membership database

Ehara taku toa i te toa takitahi, ekari taku toa he toa takitini – A single person cannot match a combined force. Nau mai tauti mai ki Wairewa. We wish to extend a warm welcome to new members and to ask you to encourage any whānau not registered to do so. It is also important that you encourage one another who are registered, to update us with any change of details as they occur.

We have increasing numbers of rejecting emails and returned post. Stay up-to-date with what’s happening, and notify changes by emailing the rūnanga office at [email protected]

Annual tuna heke hui

The annual tuna heke hui was held on Wednesday 11 December at Wairewa Marae. The mahinga kai kōmiti members are: Riki Nicholas, Iaean Cranwell and Charles Zimmerman. This hui will be followed up in 2014 with mahinga kai hui in June and December. We look forward to seeing whānau, who are keen to be involved, at those meetings. [Read more…]

Wairewa hui-ā-tau

The Wairewa hui-ā-tau annual general meeting was held on Sunday 6 October, at Wairewa Marae. The purpose of the hui was the consideration and presentation of 2012/13 audited financial reports; to appoint an auditor for 2013/14; the election of executive committee vacancies in accordance with the rules of the society; submit a resolution to amend the rules of Wairewa Rūnanga Inc. Soc; and confirmation of 2013/14 general meetings. Kā mihi ki te whānau. [Read more…]

Tēnā tātou katoa,

Kia mihia te mano tini kua mene ki kā Hawaiki katoa, rātou te tutūtaka o te puehu, te whiuka o te kupu i kā wā takatū ai rātou. Ki a Robert Bowkett, haere atu rā, moe mai, okioki mai, e kore rawa koe e warewaretia. Heoti, waiho ake rātou ki a rātou, tātou te urupā o rātou mā, kā waihotaka mai e hāpai nei i ō rātou wawata, tūmanako hoki.

Kua pūmāhu te oneone, kua pōkurukuru noa, kua noho te takata ki te whakatō kai me kā otaota. I kā raki o mua he wā kai kore tonu te kōaka. I kā marama tuatahi o kā māra kai, kāore anō kā hua kia tupu. Hai te kahuru rā anō kātahi anō ka tino nui te kai.

Ko te Ono, pua kōwhai ki uta, inaka ki tai.

Mauri ora ki a tātou. [Read more…]

Tēnā tātou katoa,
He tika hoki kia mihi atu ki a rātou kua wehe atu ki te pō, rātou katoa kua kapo i te rika kaha o aituā, ā, rātou hoki i mate i kā pakaka nui o te ao, te tini me te mano o Kāi Tātou te iwi Māori i hikahika rā i kā motu kē o te ao, e pōua mā, e tāua mā, haere atu rā, haere atu rā, moe mai rā i te manaakitaka o ō koutou atua.

Ki a Natalie Hawkins (née Tini) kōrua ko Tony Edwards, haere atu rā e kā rakatira, moe mai, okioki mai, e kore rawa kōrua e warewaretia. Nō reira, waiho rātou ki a rātou, ko tātou ki a tātou, tēnā anō tātou katoa.

Ka roa haere kā rā, ka huri kā whakaaro ki te māra kai. Ka mōhiotia he raumati kai te haere mai. Ka huri ki kā kō, ka haere ki te rapu i kā kirikiri, kia pai ai te oneone. Kua tere te inaka, kua haoa mai i kā kutu awa. Ka tere hoki te punua tuna i te pō, hai wahakakī i kā awa me kā roto. Mauri ora ki a tātou. [Read more…]

Tēnā tātou katoa,
He tika hoki kia mihi atu ki a rātou kua wehe atu ki te pō, rātou katoa kua kapo i te rika kaha o aituā, ā, rātou hoki i mate i kā pakaka nui o te ao, te tini me te mano o Kāi Tātou te iwi Māori i hikahika rā i kā motu kē o te ao, e pōua mā, e tāua mā, haere atu rā, haere atu rā, moe mai rā i te manaakitaka o ō koutou atua.

Ki a Donna, e te manu tīoriori, haere atu rā e te whaea, e te anahera, moe mai, okioki mai, e kore rawa koe e warewaretia. Nō reira, waiho rātou ki a rātou, ko tātou ki a tātou, tēnā anō tātou katoa. [Read more…]